U radu dan je pregled najvažnijih zdravstvenih učinaka izloženosti prašinskim grinjama u općem i radnom okolišu. Prikazani su rezultati istraživanja razine izloženosti i učestalosti alergije na piroglifidne i nepiroglifidne grinje u Hrvatskoj, koja se u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada provode posljednjih 10 godina. Razine alergena piroglifidnih grinja te vrste grinja utvrđene su u uzorcima podne kućne prašine skupljene iz dnevnih i spavaćih soba ispitanih regija u Hrvatskoj te u nekoliko uzoraka industrijskih prašina. Utvrđena je učestalost alergije na piroglifidne grinje u općoj urbanoj populaciji kontinentalne regije od oko 20%, uz značajnu izloženost tim grinjama u općem unutarnjem okolišu iste regije (srednja razina Der p 1: 0,85 µg/g prašine). Značajno više razine izloženosti piroglifidnim grinjama utvrđene su u priobalnoj regiji (srednja razina Der p 1: 4,5 µg/g prašine), ali uz značajno manju učestalost alergije na ove grinje u općoj odrasloj populaciji ove regije koja iznosi oko 5 %. Akarološke analize uzoraka prašine te statističke analize pokazale su da utvrðena velika učestalost alergije na nepiroglifidne grinje u općoj i radnoj populaciji kontinentalnog dijela Hrvatske nije odraz izloženosti ovim grinjama u okolišu, nego je najvećim dijelom odraz križne reaktivnosti izmeðu piroglifidnih i nepiroglifidnih grinja te nespecifično pozitivnih kožnih reakcija u prick testu, osobito na T. putrescentiae. Dosadašnja istraživanja nisu pokazala da su piroglifidne grinje profesionalni alergeni u industrijskoj preradi papira, duhana i ribe.