Napuštanje seoskih sredina Dubrovačkog primorja tijekom posljednjih pedesetak godina odrazilo se na njegove prostorne karakteristike i identitet, obilježavajući ga kao predio s izraženim procesom zapuštanja poljoprivrednih površina. Cilj rada je, na osnovi inventarizacije i analize prostora Dubrovačkog primorja, odrediti tipove krajobraza, te utvrditi potencijalne prostorne kvalitete. Podjela krajobraza na prirodne (obala, krajobraz kamenjara, krajobraz makije) i kulturne (naselja, poljoprivredni kulturni krajobraz) proizlazi iz prirodnih i društvenih obilježja prostora. Istraživanje je pokazalo zanimljive karakteristike samoga poljoprivrednog krajobraza kao izražajnog prostornog elementa. Njegova podjela izvršena je s obzirom na formu, koja je rezultat namjene i prirodnih obilježja prostora. Tako su izdvojeni krajobrazi polja s raznolikom pravilnom i nepravilnom parcelacijom, krajobrazi suhozida organskih i poligonalnih formi, te krajobrazi terasa različito dimenzioniranih omjera. Rezultati istraživanja su pokazali da se na ovom prostoru nalaze zanimljivi i raznoliki tipovi krajobraza, koji svojom artikulacijom čine zanimljivu prostornu sliku s izražajnom dinamikom. Osim prirodnih, i kulturni krajobrazi se mogu podijeliti na one koji imaju tendenciju širenja i na one koji nestaju kao posljedica trenutnih ekonomsko-gospodarskih trendova. Identifi kacija tipova krajobraza može biti preduvjet za odredbu razvojnih kriterija prostora u budućnosti.