Pozadina istraživanja. Proizvodnja lager piva uključuje uzastopnu primjenu („repitching“) pojedinačne starter kulture Saccharomyces pastorianus. Tijekom proizvodnje piva, kvasac je izložen različitim stresnim uvjetima koji utječu na učinkovitost vrenja. Nepotpunim vrenjem se gubi fermentacijski ekstrakt i nastaje pivo s velikim udjelom ugljikohidrata, koje nema tipičan profil okusa. Svrha je ovoga rada bila odrediti utjecaj uzastopne primjene pojedinačne starter kulture S. pastorianus na dinamiku potrošnje šećera iz sladovine. Eksperimentalni pristup. Tijek vrenja je promatran tijekom proizvodnje dvanaest šarži piva u kojima je korištena ista kultura kvasca dvanaest puta, bez dodatne obrade. Praćeni su sljedeći koraci u proizvodnji piva: proizvodnja sladovine, rast kvasca, prvo vrenje, drugo vrenje i krajnji proizvod. Istraživanje je provedeno u industrijskim uvjetima, primjenom standardnih uvjeta proizvodnje. Rezultati i zaključci. Praćenjem rasta starter kulture tijekom uzastopnih vrenja utvrđeno je da nije došlo do smanjenja udjela živih stanica i životnosti kvasca. Izmjerene koncentracije fermentabilnih šećera (glukoze, fruktoze, disaharida i trisaharida) otkrile su da postoji odnos između povećane potrošnje šećera i starosti starter kulture. Učinkovitost potrošnje šećera bila je proporcionalna broju uzastopnih primjena kvasca. Uzastopna primjena starter kulture S. pastorianus pozitivno je utjecala na dinamiku iskorištenja šećera iz sladovine s dodatkom hmelja te iz mladog piva. Dobiveno lager pivo nije sadržavalo ostatke fermentabilnih šećera, koji bi mogli utjecati na kakvoću i okus piva. Novina i znanstveni doprinos. Rezultati prikazuju utjecaj dvanaest uzastopnih vrenja sladovine na dinamiku potrošnje šećera, što je bitna informacija za pivare. Dodatna vrijednost ovog istraživanja je što je ono po prvi put provedeno u industrijskim uvjetima, pri čemu su kontrolirani svi parametri procesa i svaki put je korištena potpuno ista sirovina. Ovo istraživanje sadržava korisne tehnološke podatke o potrošnji šećera tijekom vrenja u industrijskim uvjetima, što dosad nije opisano u literaturi.