UNI-MB - logo
UMNIK - logo
 
E-viri
Celotno besedilo
Recenzirano Odprti dostop
  • Kamenica Castle in Croatia ...
    Regan, Krešimir

    Studia lexicographica, 06/2022, Letnik: 16, Številka: 30
    Journal Article

    This paper examines the centuries-long history of the castle Kamenica, situated above the identically named settlement in the Croatian Zagorje region, not far from Lepoglava. It was first mentioned in writing in 1311. It was built in the second half of the 13th century at the latest, by an unknown Zagorje noble, as a fortified residence and centre of the identically named estate. Between 1399 and 1405, Kamenica became the property of Herman II of Celje, whose descendants held it until 1456. Although no source directly mentions the fall of Kamenica, it likely happened during the war for the Celje succession, and the castle was first mentioned as a ruin in 1459, when King Matthias Corvinus donated it to John Vitovac. During the time it was under the Vitovacs (1459–88), Kamenica was permanently abandoned, and its holdings were combined with the neighbouring Trakošćan estate into the joint Trakošćan-Kamenica estate, which was formally seated in Trakošćan, but factually in the fortified manor Klenovnik. The existing, meagre architectural elements suggest Kamenica was a small castle (castrum) dating from the second half of the 13th century. It consisted of a trapezoidal core at the top of a steep, conical eminence, formed of a walled, fortified house with a smallish courtyard protected by a wooden palisade, and a fortified, circular suburb, raised around the core with a combination of wooden palisades and earthen ramparts. U radu se razmatra višestoljetna povijest tvrdoga grada Kamenice iznad istoimenoga naselja u Hrvatskom zagorju nedaleko od Lepoglave. U dokumentima se prvi put spominje 1311. Nju je najkasnije tijekom druge polovice XIII. st. izgradio nepoznati zagorski plemić kao utvrđenu rezidenciju i sjedište istoimenoga posjeda. Između 1399. i 1405. Kamenica je prešla u posjed Hermana II. Celjskog, čiji su potomci njome gospodarili sve do 1456. Iako nam vrela izravno ne svjedoče o propasti Kamenice, ona je vrlo vjerojatno stradala u ratu za celjsku baštinu prije 1459., kada se prvi put spominje kao srušena utvrda. Tada ju je kao ruševinu kralj Matija Korvin darovao Janu Vitovcu. Za vladavine Vitovaca (1459–88) Kamenica je zauvijek napuštena, a njezini posjedi sjedinjeni su sa susjednim trakošćanskim posjedima u jedinstveno Trakošćansko-kameničko vlastelinstvo s formalnim sjedištem u Trakošćanu, a stvarnim u utvrđenom dvorcu Klenovniku. Postojeći skromni arhitektonski elementi prikazuju nam Kamenicu kao manji tvrdi grad (castrum) iz druge polovice XIII. st. Sastojao se od jezgre trapezoidnoga tlocrta na vrhu strma stožastoga uzvišenja, koju je činio zidani utvrđeni palas s manjim dvorištem, utvrđenim drvenim bedemom (palisadom), te utvrđenog predgrađa kružnoga tlocrta, podignutoga oko jezgre kombinacijom drvenih bedema (palisada) i zemljanih nasipa.