Održivi razvoj kao koncept promjena koji je usmjeren stvaranju okruženja u kojemu pojedinac živi u suglasju s prirodom je imperativ kojemu moramo težiti. U posljednjih dvadesetak godina, unatoč zakonskoj regulativi, implementacija tema održivog razvoja u nastavne programe bila je sporadična, prihvaćena od strane ekološki senzibiliziranijih nastavnika, a realizirana najčešće kroz projektne aktivnosti. Iako se kurikularnom reformom održivom razvoju priznala važnost kroz uvođenje međupredmetne teme »Održivi razvoj«, realizacija odgojno-obrazovnih očekivanja je upitna. Upravo konceptualna složenost novoga kurikuluma koja se temelji na interdisciplinarnosti podrazumijeva mnogo širi spektar znanja i vještina od onoga što je jedan nastavnik stekao formalnim obrazovanjem. Cilj je ovoga rada iznijeti pregled najznačajnijih događaja u povijesti obrazovanja za održivi razvoj u Republici Hrvatskoj te na temelju istraživanja hrvatskih i stranih autora izdvojiti didaktičke smjernice koje će nastavnicima olakšati implementaciju novoga kurikuluma u njihovom predmetu, a koje se odnose na izbor sadržaja, korištenje strategija učenja i poučavanja te vrednovanje. Sustainable development – as a concept of changes directed at creating an environment in which a person lives in harmony with nature – is nowadays an imperative. Laws and regulations concerning sustainable development exist, but the implementation of related topics in curricula is sporadic, led by few teachers sensible to eco-topics, and realized mainly through specific project activities. Even though the curricular reform in Croatia recognized the importance of sustainable development and introduced the cross-curricular topic devoted to it, the realization of related educational goals is questionable. The conceptual complexity of the new curriculum that is based on interdisciplinarity presupposes knowledge and skills that go beyond those provided to future teachers during their formal education. The aim of this paper is to present the most important moments in the history of education for sustainable development in Croatia. Further, based on the research by different authors, we shall present didactic guidelines (including content, strategies of learning and teaching, and evaluation) that can help teachers with implementation of the new curriculum.