Romsko stanovništvo danas čini jednu od najstarijih manjinskih skupina u Hrvatskoj, a njihovo naseljavanje na ovom području bilježi se od druge polovine XIV. st. Odnos hrvatskih vlasti prema njima često je bio obilježen represivno-asimilacijskom politikom, koju danas neki znanstvenici smatraju dijelom šire europske anticiganističke politike. Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu u Europi, uključujući Nezavisnu Državu Hrvatsku, može se smatrati vrhuncem takve anticiganističke politike. U radu se posebno analizira stradanja Roma na širem bjelovarsko-bilogorskom području, tj. području Velike župe Bilogora. Tako su analizirana pitanja odnosa lokalnih (ustaških) vlasti prema Romima, ali i drugim pitanjima, poput deportacije Roma u jasenovački koncentracijski logor, oduzimanje njihove imovine, primjer otpora Roma (sudjelovanje u Narodnooslobodilačkoj borbi) i razmjeri njihova stradanja. U istraživanju se većinom koriste spisi Državnog arhiva u Bjelovaru i Hrvatskog državnog arhiva, lokalna periodika i relevantna literatura.