Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavljuje geografske atlase opće namjene od 1960-ih. Najzapaženiji je Atlas svijeta objavljen u sedam izdanja, pod vodstvom više glavnih redaktora/urednika, koji su uglavnom zadržali početnu koncepciju atlasa, ali su unijeli nove uredničke ideje i stilove. Jedini je potpuno domaći atlas svijeta, komercijalno među najuspješnijim zavodskim izdanjima i jedan od najraširenijih atlasnih priručnika u Hrvatskoj. Pretpostavlja se stoga da je njegovo značenje u ukupnoj produkciji geografskih atlasa svijeta u Hrvatskoj iznimno. Svrha rada jest pokazati je li ta pretpostavka opravdana. Napravljeno je istraživanje u kojem se analizom nekih obilježja (ideja, posebnosti, struktura atlasa i poglavlja, karte, pristupi, stil pisanja) zavodskoga i odabranih prijevodnih atlasa svijeta u razdoblju od tiskanja prvoga (1961) do posljednjega zavodskoga atlasa (2008) te njihovom usporedbom dolazi do ciljeva istraživanja: a) raspoznavanje sličnosti i razlika (posebnosti) zavodskoga atlasa u odnosu na atlase drugih nakladnika, b) ocjena utjecaja koje zavodski atlas ima u širenju geografskih znanja, c) određivanje njegova značenja u hrvatskoj atlasnoj kartografiji. Rezultati istraživanja upućuju na iznimno značenje zavodskoga atlasa koje proizlazi iz njegovih posebnosti. Ističe se jer prikazuje svijet iz domaće perspektive, odražava visoku stručnost u obradi sadržaja primjenom načela obuhvatnosti i dosljednosti, sadržava pojačanu tekstualnu sastavnicu, postavlja norme u pisanju geografskih imena iz stranih jezika, predočuje vlastite karte i primjenjuje leksikografski stil pisanja. The Miroslav Krleža Institute of Lexicography has been publishing general purpose geographical atlases since the 1960s. The most prominent of these is the World Atlas, which has seen seven editions, edited by several editors-in-chief, who mostly retained the initial concept of the atlas, but introduced new editorial ideas and styles. It is the only wholly Croatian world atlas, commercially among the most successful publications of the Institute of Lexicography, and one of the most widespread atlases in Croatia. Therefore, it is presumed that it was of exceptionally high significance in the production of geographical world atlases in Croatia. The goal of this paper is to show whether this presumption is justified. An analysis of some characteristics (ideas, specificities, atlas structure and chapters, maps, approaches, writing style) of the Institute’s and selected translated world atlases in the period from the printing of the first (1961) to the last Institute’s atlas (2008) was made, and the results were compared in order to achieve the goals of this research: a) identify the similarities and differences (specificities) of the Institute’s atlas in regard to atlases of other publishers, b) estimate the influence of the Institute’s atlas in spreading geographical knowledge, and c) determine its significance in Croatian atlas cartography. The research results point towards the exceptional importance of the Institute’s atlas, which stems from its specificities. It stands out among the others because it depicts the world from a Croatian perspective, reflects a high level of professionalism in content processing by applying the principles of comprehensiveness and consistence, contains a strong textual component, sets norms in writing geographical names from foreign languages, presents its own maps, and applies a lexicographical writing style.