This paper reports a study on mathematics teachers’ perceptions of the Matura mathematics exam in Croatia. The study focuses on the suitability of mathematics school textbooks for students’ preparation for the exams, the complexity of the tasks in the exams, the grading and scoring of the exams, and teachers’ level of satisfaction with student achievement. The study used a convenience sampling method. It was conducted through a questionnaire administered to 308 upper secondary mathematics teachers. The findings showed that teachers do not perceive school textbooks as suitable resources to prepare for the higher level exam. Furthermore, the teachers believe that the test length is not appropriate i.e., the time given to students for the higher level exam is insufficient. On average they are satisfied with their students’ results, but are undecided about the criteria and scoring of the Matura. Vocational school teachers showed more dissatisfaction with the requirements and outcomes of the Matura exam compared to grammar school teachers. The results of this empirical study can be taken as a good starting point for re-assessing the requirements of the Matura exam in mathematics. U ovom radu predstavljena su mišljenja i stavovi nastavnika matematike o ispitima iz matematike na Državnoj maturi u Hrvatskoj. Cilj rada bio je ispitati mišljenja nastavnika o prikladnosti srednjoškolskih udžbenika matematike za pripremu učenika za ispite državne mature, općim zahtjevima ispita, ocjenjivanju i bodovanju na ispitima te o uspjehu učenika. Istraživanje je provedeno putem upitnika na prigodnom uzorku od 308 nastavnika matematike koji poučavaju u srednjim školama u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da nastavnici matematike školske udžbenike ne smatraju prikladnima za pripremu učenika za ispit više razine. Nastavnici smatraju da je vrijeme predviđeno za ispit više razine nedovoljno. Većinom su zadovoljni rezultatima svojih učenika, no neopredijeljeni su po pitanju kriterija i bodovanja na maturi. Nastavnici strukovnih škola u većoj su mjeri nezadovoljni zahtjevima i postavkama državne mature u odnosu na gimnazijske nastavnike. Rezultati ovog empirijskog istraživanja mogu poslužiti kao polazište za ponovno razmatranje općih zahtjeva državne mature iz matematike nakon više od deset godina nakon njezina uvođenja.