Cilj. Cilj je ovoga rada istražiti na koji su način distribuirane teme diplomskih radova studenata diplomskog studija Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Metodologija. U istraživanju je za prikupljanje podataka korištena metoda kvantitativne analize sadržaja, a za jedinicu analize uzeti su naslovi diplomskih radova (po potrebi uvid u cjeloviti tekst). Tako su iz slobodno dostupnih izvora (institucijski repozitorij i popisi objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske) u razdoblju od lipnja do rujna 2018. prikupljeni podaci za 757 radova objavljenih u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Podaci su potom podvrgnuti statističkoj analizi gdje je zastupljenost tema diplomskih radova prikazana grafički, dok su promjene u zastupljenosti pojedinih tema kroz godinu prikazane modelom linearnog trenda. Rezultati. Najzastupljenije su teme diplomskih radova one o uslugama i aktivnostima knjižnice, dok su teme o metodologiji i obrazovanju u knjižničarstvu potpuno zaobiđene. Podzastupljene su teme iz znanstvene komunikacije te obrade i sustava za označivanje. U istraženom desetogodišnjem razdoblju negativan trend odabira tema utvrđen je u skupini 3 (Nakladništvo, tiskarstvo, povijest knjige), dok u drugim skupinama rezultati nisu pokazali postojanje linearnog trenda. Analizom naslova utvrđeno je da studenti većinom istražuju tradicionalne teme iz knjižničarstva, dok su istraživanja o netradicionalnim knjižničarskim poslovima i okolini još uvijek podzastupljena. Ograničenja. U istraživanju su prikupljeni samo podaci iz slobodno dostupnih izvora (institucijski repozitorij i popisi objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske) te je, sukladno tomu, tumačenje rezultata podložno nekim ograničenjima: (a) nije bilo moguće utvrditi zastupljenost tema prema različitim obilježjima studenata, odnosno prema tipu studija (redovni, izvanredni, dodatni, bolonjski, predbolonjski); (b) s obzirom na to da je rađena analiza naslova (iznimno uvidom u sam tekst rada), za pojedine radove nije bilo moguće napraviti precizno određenje teme; (c) radovi su kategorizirani prema glavnoj temi, iako se u pojedinim radovima obrađivalo više tema. Praktična primjena. Budućim studentima rezultati ovog istraživanja mogu biti polazišna točka pri odabiru istraživačke teme za diplomski rad. Ujedno mogu biti smjerokaz i istraživačima i nastavnicima, odnosno mentorima na diplomskim radovima. Klasifikacijska shema kreirana za potrebe ovoga rada može biti pomoć voditeljima BDI-zbirki. Originalnost. Ovo je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje se bavi istraživanjem tema diplomskih radova studenata Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Također, za potrebe ovoga istraživanja stvorena je nova klasifikacijska shema iz područja knjižničarstva.