U radu se obrađuje problematika vezana uz naknadu štete koja nastaje u budućnosti. Za razliku od postojeće štete kod koje je šteta već nastala temeljem određenog uzroka ili štetnog događaja, kod buduće štete nastao je samo njezin uzrok, a sama šteta još nije nastala. Buduća šteta može biti neizvjesna, a može biti i potpuno izvjesno da će nastupiti u budućnosti. Posebna je dvojba o pravnoj naravi buduće štete koja će izvjesno sukcesivno nastajati u budućnosti, odnosno radi li se o povremenim potraživanjima i kada nastupa zastara takvih potraživanja. Buduća šteta može biti imovinska ili neimovinska, ali se u pravilu najviše dvojbi pojavljuje kod buduće imovinske štete za koju Zakon o obveznim odnosima propisuje mogućnost potraživanja naknade štete u obliku novčane rente. Jedno od pitanja koje se nametnulo u sudskoj praksi odnosi se na to je li moguće potraživati naknadu buduće izvjesne štete za koju je propisano da se ostvaruje u obliku novčane rente i pojedinačnim utuženjima za određena protekla razdoblja. Stoga su u radu predmet razmatranja sva pitanja koja se odnose na vrstu, pravnu narav, mogućnost ostvarenja i zastaru naknade buduće štete. Osnovna metoda u radu je analiza i istraživanje sudske prakse, odnosno odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje se odnose na potraživanja naknade buduće štete, a cilj i svrha rada je otklanjanje postojećih dvojbi u svezi s ostvarenjem naknade buduće štete.