U radu je proučavan sorpcijski kapacitet šungitnih stijena polja Koksu (Kazahstan) u odnosu na naftu s polja Karazhanbas i Tengiz (Kazahstan). Izlijevanje nafte tijekom proizvodnje, sabiranja, transporta, skladištenja i rafiniranja te remontnih radova na bušotinama predstavlja velik ekološki problem. Postoje učinkovite metode pročišćavanja tla, u okviru kojih je poseban interes usmjeren na proces sorpcije. Cilj je ovoga istraživanja proučavanje sorpcije nafte šungitnim stijenama ležišta Koksu nakon njihove mehanokemijske aktivacije. Mehanokemijska aktivacija uzoraka šungitnih stijena provedena je u planetarnome kugličnom mlincu pri različitim brzinama rotacije i različitim omjerima mase kugle prema uzorku. Razvijeni sorbensi na bazi šungitnih stijena ležišta Koksu ispitani su za čišćenje uzoraka tla zagađenih naftom, pri čemu je utvrđena njihova sorpcijska sposobnost u dinamičkim i statičkim uvjetima. Za sorpciju nafte preporučuje se mehanokemijski aktiviran sorbens na bazi šungita, niskoga stupnja metamorfoze, čiji sorpcijski kapacitet u dinamičkim uvjetima iznosi 2,57 – 2,85 g/g. Sorpcija nafte iz naftom zagađenih uzoraka tla (10 % zagađenje) sorbensima na bazi šungita nakon mehanokemijske aktivacije pokazala je sorpcijski kapacitet od 0,44 – 0,45 g/g u 60 dana u statičkim uvjetima. Praktična važnost provedenoga istraživanja leži u perspektivi korištenja šungitnih stijena za čišćenje naftnih izljeva.