Razmatra se pitanje značenja i datacije kamenih brusova s ukrašenim usadnikom iz tzv. kneževskih grobova s Glasinačkog područja. Na osnovi opsežne analize konteksta nalaza na ovom području te na drugima pokazuje se da se prvi kameni brusovi kao grobni prilozi javljaju početkom 4. milenija pr. Kr., odnosno u vrijeme prve pojave bodeža i noževa od legiranog bakra koje je trebalo povremeno zaoštriti. Ta kombinacija brusova i bodeža predstavlja set vezanih nalaza koji upućuje na ratnika, simbolizirajući oštrinu i snagu njegova oružja. Ta će simbolika doći do punog izražaja u željezno doba, s pojavom željeznih mačeva koji se u grobovima često nalaze zajedno s brusom. Tako se umjesto brončanodobne kombinacije brusa i bodeža sada može govoriti o kombinaciji mača i brusa, kao ratničkim simbolima koji nastavljaju staru tradiciju. U tom kontekstu treba promatrati i ukrašene brusove s Glasinačkog područja i drugih dijelova Euroazije gdje se oni javljaju. Dakle, malo je vjerojatno da se tu radi o “žezlu”, odnosno obilježju individualizirane vlasti, kako se to obično misli, već je u pitanju izraz stare ratničke tradicije koja je u punoj mjeri prisutna i u bogatim grobovima željeznodobne aristokracije.