U ovom radu pokušao sam ispitati implikacije koje bi znanstveno tehnička postignuća na području robotike, po nekima dohvatljiva u skoroj budućnosti, mogla imati na status robota i međuodnos robota i ljudi. Osnovna pitanja koja se u tekstu obrađuju su sljedeća: Što je dovoljno da se neko biće smatra živim? Koja prava proizlaze iz takvog statusa? Koji su preduvjeti da živo biće bude i moralno biće? Je li moguće da robot bude moralno biće? Kakav status zaslužuju bića s moralnim potencijalom? U susretu misaonog eksperimenta i etičke refleksije kao literatura su poslužili klasici znanstvene fantastike (Asimov, Dick, Roddenberry), i filozofi čija se moralna filozofija smatra općim mjestom (Aristotel, Kant, Rawls). Tradicionalni koncepti primjenjuju se na buduće probleme kako bi se dobila slika jednog mogućeg svijeta i njegovih moralnih normi. Kraj ostaje otvoren, odražavajući tako problematičnost početnih pretpostavki.