Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju danas vodeći zdravstveni problem u zemljama zapadnog svijeta, a depresija je četvrti najveći zdravstveni problem. Danas se smatra da je povezanost između depresije i moždanog udara nedvojbena. Depresija je najčešći psihijatrijski poremećaj povezan sa cerebrovaskularnim bolestima, javlja se u 26 do 34 posto bolesnika unutar dvije godine poslije moždanog udara. Postoji povezanost između težine poslijeinzultne depresije i lokacije lezije mozga: što su oštećenja mozga bliže podruju lijevog frontalnog režnja, učestalost i težina depresije je veća. Rano otkrivanje i liječenje postaje jedan od temeljnih ciljeva suvremene medicine. Pokušaji sprječavanja razvoja poslijeinzultne depresije dosad su bili manje uspješni. Liječenje se uspješno provodi primjenom psihoterapije, psihofarmakoterapije, elektrokonvulzivne terapije i rehabilitacije. Biopsihološki model omogućuje razumijevanje višečimbenske etiologije psihičkih i fizičkih poremećaja poslijeinzultne depresije kao preduvjeta za sveobuhvatno i uspješno liječenje.