Razvoj stimulacije atrija za prevenciju atrijske fibrilacije refraktorne na lijekove predstavlja logičan slijed u liječenju ove aritmije. Elektrofiziološka svrsishodnost stimulacije atrija temelji se na smanjenju ukupnih i lokalnih vremena atrijske aktivacije tijekom stimulacije, što dovodi do smanjene disperzije atrijske refraktornosti i smanjenog kašnjenja interatrijskog provođenja. Međutim, primjenu stimulacije atrija treba razmotriti kod različitih populacija s atrijskom fibrilacijom. Danas ima dosta dokaza da je jednostruka stimulacija atrija korisna u prevenciji atrijske fibrilacije u bolesnika sa sindromom bolesnog sinusnog čvora. Dvostruka stimulacija desnog atrija ili septalna stimulacija atrija djelotvornije su od jednostruke i mogu se primijeniti u izabranih bolesnika sa simptomatskom atrijskom fibrilacijom, osobito kod onih koji imaju produženo interatrijsko provođenje. Djelotvornost biatrijske stimulacije još nije dokazana, a tehnički je povezana s čestim dislokacijama elektrode u koronarnom sinusu. Potrebne su buduće studije s višestrukom stimulacijom atrija i/ili novim algoritmima za prevenciju atrijske fibrilacije, vjerojatno u kombinaciji s lijekovima ili ablacijom, koje bi trebale proširiti primjenu atrijske stimulacije u liječenju simptomatske atrijske fibrilacije.