Poticanje integracije u globalnom društvu u nastajanju, gospodarsko i kulturno povezivanje s ostatkom svijeta, svekoliki razvoj stvara nove mogućnosti kao i nove rizike. S jedne strane brišu se granice i povećava se mobilnost ljudi, protok roba, kapitala, te druge gospodarske aktivnosti. Brz razvoj digitalne, informacijske i komunikacijske tehnologije, sveprisutnost Interneta, postali su naša svakodnevnica i njihovog utjecaja često nismo ni svjesni. Rastuća povezanost infrastruktura prometnih, energetskih, zdravstvenih i drugih područja s informacijskim tehnologijama, povećava ranjivost modernog društva. Koliko god tehnologija svijet učinila naprednijim i sigurnijim, otvorila je vrata nekim novim dimenzijama kriminala. Kompleksnost stvaranja sigurnosnog okruženja iznimno raste. Bez pouzdanih sustava osiguranja osoba i imovine, ugrožene su brojne svakodnevne aktivnosti. Značajan čimbenik pri postizanju sigurnosti je identifikacija osobe. Do sada se provjera identiteta vršila isključivo pomoću sigurnosnih zaporki, kartica, pin kodova i vlastoručnih potpisa, no to u današnje vrijeme postaje sve nepouzdanje i ograničavajuće. Biometrija svakodnevno postaje sve češći oblik autentifikacije u različitim sferama života. Svaka biometrijska metoda ima svoje prednosti i nedostatke, a sam izbor ovisi o primjeni. No unatoč dostignućima biometrije, treba imati na umu da je ona samo jedan od alata koji se može koristi u sustavu identifikacije te da ne postoji savršena metoda koja ne podliježe pogreškama. Posebno je važno naglasiti da u pozadini stoji robusna tehnička infrastruktura kojom se vrši analiza, pohrana podataka u bazu, uspoređivanje, daljnja distribucija i da pristup takvim sustavima zahtijeva postavljanje posebni sigurnosnih protokola. Pitanja čuvanja pohranjenih biometrijskih podatka, pitanja sigurnosti i distribucije podataka te tko sve će imati pravo koristiti podatke su pitanja na koje zajednički trebaju dati odgovor čelnici država unije. Postojeća zakonska regulativa je dobar temelj za uređenje navedenih pitanja.