U ovom radu dan je presjek normativnog uređenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće od osamostaljenja RH do danas, s naglaskom na izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu sa smrtnim ishodom, popraćen statističkim supstratom Državnog zavoda za statistiku i relevantnom sudskom praksom. Novim zakonodavnim uređenjem materija kaznenih djela protiv sigurnosti prometa uređena je na jedinstven i cjelovit način, u jedinstvenoj glavi Kaznenog zakona, s evidentnim pojednostavnjenjem, redukcijom i svojevrsnom dekriminalizacijom. Dilema rekognicije i razgraničenja neizravne namjere i svjesnog nehaja u domeni ugrožavanja sigurnosti cestovnog prometa bila je i ostala najveći kamen spoticanja, ali je opravdano zadržana, unatoč nedosljednom provođenju u praksi i unatoč zakonodavnoj proturječnosti komparativnih zakonodavstava. Upravo na toj dilemi leži sukus istraživanja proveden na Općinskom sudu u Splitu, s podrednim vrednovanjem okolnosti važnih prilikom odmjeravanja kazne.