Dubrovnik je kao važno trgovačko središte između Istoka i Zapada bio stjecištem različitih naroda i kultura. Među brojnim strancima u Dubrovniku su boravili i Armenci. Posebna poveznica Dubrovnika i Armenije jest i kult gradskoga zaštitnika sv. Vlaha iz armenske Sebaste, uz starije gradske zaštitnike sv. Zenobija i sv. Zenobije, koji potječu iz Male Armenije, kao i kult Četrdeset sv. mučenika iz Sebaste. Od dubrovačkih Armenaca, većinom trgovaca, u povijesti je ostala zabilježena kao najpoznatija osobnost Giura Baglivija – Armena. Dubrovčanin, nadbiskup Rajmund Jelić, bio je vjerskim poglavarom početkom XVIII. stoljeća katoli- čkih Armenaca u Maloj Aziji i dopisivao se je s opatom Mehitarom – utemeljiteljem katoličkog armenskoga reda mehitarista. Najvažnija poveznica Armenaca i Hrvata je isusovac Josip Marinović iz Perasta; on je napisao prvu povijest Armenaca na Zapadu, položivši tako temelj suvremenom istraživanju armenske povijesti u Europi. Dubrovčani su tijekom XIX. i početka XX. stolje- ća održavali kontakte s Armencima, pa tako 1902. nadbiskup Sebaste dolazi u Dubrovnik. Zanimanje Dubrovčana za rodni grad svojega zaštitnika je konstantno, i traje do naših dana, svjedočeći o neprekinutoj duhovnoj vezi koja spaja hrvatski i armenski narod.