Porezna administracija svakog poreznog oblika predstavlja vrlo važno područje njegovog uspješnog funkcioniranja. To se najbolje vidi u primjeru poreza poput PDV-a. Iako je on značajan u poreznom sustavu svake zemlje, jer u velikoj mjeri pridonosi punjenju državnog proračuna, uslijed brojnih specifičnosti njegovog funkcioniranja, zahtjeva adekvatnu poreznu administraciju. Budući da je PDV kompleksan porezni oblik, ukoliko se postave neodgovarajuće zakonske osnove, njegovo funkcioniranje može izazvati visoke administrativne troškove koje snose i država (tj. njezini kontrolni organi) i sami porezni obveznici. Posebna opasnost prijeti od pojave porezne evazije koja, ukoliko se pojavi, dovodi do čitavog niza problema u poreznom sustavu određene države. Ovaj rad osvjetljava razliku u odnosu prema zahtjevima koji su postavljeni pred porezne obveznike u dva potpuno različita porezna sustava. S jedne strane, Republika Srbija, po svojoj veličini i gospodarskom potencijalu, ima relativno malo gospodarstvo, pa je potrebno postaviti takve porezne propise koji će biti dovoljno "jeftini" u smislu ispunjavanja zahtjeva poreznih obveznika, a koji će osigurati da porezi koje isti uređuju stvore dovoljnu masu fiskalnih prihoda. S druge strane, Europska unija je značajno razvila porezne zakone, koji, u isto vrijeme, postavljaju i komplicirane administrativne zahtjeve. Zbog toga, preporuke za oba područja koja se analiziraju, će ići u smjeru dodatnog usklađivanja i pojednostavljenju propisa, kao i izbjegavanju glomazne i neučinkovite administracije. Konačno, potrebno je uskladiti iste s masom prikupljenih poreznih prihoda.