Visoka radna aktivnost žena u Sloveniji (Kranjska, Dravska banovina, SR Slovenija, Republika Slovenija) je, kako na području i u vrijeme Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ tako i u sklopu europske integracije tj. EU, usporediva posebnost. Uz to treba naglasiti da su u nas žene inače češće djelovale u svijetu mjerljivog rada, nego što je to značajka drugih usporedivih prostora, ali da su to ipak radile na posebne načine. Iako su u nas žene stupile na tržište rada u isto vrijeme kao i muškarci, za njih su vrijedila drukčija pravila, pa su i posljedice prijelaza na kapitalističke načine stjecanja drukčije. Za ženski rad na tržištu plaćenog rada možemo oblikovati tri aksioma koji imaju zbog svoje stereotipne ustrajnosti još i danas negativne učinke na položaj žena u svijetu mjerljivoga rada: 1. žene su za jednak rad plaćene manje nego muškarci; 2. zanimanja koja se feminiziraju gube na društvenoj moći i 3. još uvijek ustraje podjela na muška i žena zanimanja.