Poslijedice sukoba Informbiroa i Komunističke partije Jugoslavije zahvatile su cijelo područje Jugoslavije pa i Slavonski Brod. Prva pristajanja IB-eovaca, na analiziranom području, počela su tijekom 1948. godine. Karakteristična su dva tipa djelovanja pristalica Rezolucije Informbiroa; grupno i individulano. Postojale su dvije grupne organizacije: grupe oko Josipa Ereša i grupa na Gimnaziji u Slavonskom Brodu. Obje su grupe djelovale tijekom 1948. i 1949. godine kada su njihove djelatnosti suzbijene od strane Službe sigurnosti. Za obje grupe bilo je karakteristično djelovanje na propagandnom planu. Individualno djelovanje počinje 1948., a završava 1953. godine, također je naglašenom propagandom djelatnošću među pojedincima. Prva veća puštanja kažnjenih osoba na slobodu, osuđenih temeljem pristajanja IB-u, počela su tijekom 1951., a zadnji su ibeovci pušteni na slobodu 1956. godine. Ukupno je, na području Slavonskog Broda, uhapšeno i kažnjeno 50 osoba zbog ibeovske djelatnosti. U ibeovskoj emigraciji djelovalo je 4 osobe koje su pobjegle sa brodskog područja. Nakon prestanka sukoba sa IB-om, Služba sigurnosti je konstantno vršila procjenu političkog držanja puštenih IB-eovaca, te je 1962. bilo 9 osoba, prema ovim dokumentima, koje su još uvijek zastupale IB-eovske političke stavove. Većina uhapšenih i kažnjenih IB-eovaca sa ovoga područja su Hrvati (67%). Najviše osoba je kažnjeno administrativnom mjerom društveno korisnog rada, najčešće na Golom otoku. Na području Slavonskog Broda oko 50%, od ukupnog broja kažnjenih i uhapšenih, bili su 'stvarni ibeovci'. Pristajanje IB-u nije bitnije u tim godinama, otežavalo funkcioniranje društveno-političkog života na području Slavonskog Broda.