Auerspergi, koji su po svome izvornom dvorcu nazvani i Turjaški, bili su u prošlosti jedan od najstarijih i najutjecajnijih plemićkih rodova na slovenskom području. Iako orijentiran pretežito na Kranjsku, taj je rod sa svojim brojnim granama i povezanošću ostavio neizbrisiv trag i u drugim pokrajinama nekadašnje Habsburške Monarhije. Prvi doticaji Auersperga s hrvatskim zemljama počeli su već u 15. stoljeću, kad je Engelhard iz Turjaka na temelju obiteljske ekspanzionističke politike izvršio “prodor” i do Samobora. Tamo je dulje bio feudalni posjednik. Naslijedio ga je sin Pankrac, koji se vjenčanjem s Anom Frankopan i rodbinski povezao s hrvatskim plemstvom. U 16. stoljeću doticaji su Auersperga s hrvatskim područjem imali više vojničko obilježje. Kao predani vojnici i sposobni zapovjednici preuzimali su mjesto vrhovnog zapovjednika Vojne krajine (prije svega Hrvatske krajine). Njihovi vojnički pothvati – junačka smrt baruna Herbarda kod Budačkog 1575. i pobjeda kod Siska pod zapovjedništvom Andreja Auersperga 1593., koja je imala veliki odjek – zapisani su u anale hrvatske i srednjoeuropske vojne povijesti. Od 17. stoljeća dalje Auerspergi su se u hrvatskim zemljama nametnuli i kao zemljoposjednici. Knezovi Auerspergi preuzeli su Pazinsku grofoviju i neka okolna vlastelinstva, koje su kao alodijalni posjed zadržali do 20. stoljeća. Njihovi grofovski rođaci, i to ponajviše oni koji su imali posjed u jugoistočnom dijelu Kranjske, s hrvatskougarskim plemstvom i rodbinski su se povezivali. Na taj način Auerspergi su u vlasništvo dobili nekoliko hrvatskih posjeda – najvažniji dobitak bili su Samobor, Rasinja i Bosiljevo. Od 18. stoljeća dalje doticaji između Auersperga i hrvatskih područja polako zamiru, a u određenoj mjeri živnuli su u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon stvaranja Austro- Ugarske, kad je položaj Ugarske, a time i Hrvatske dosta ojačao. Tada su Auerspergi počeli slijediti smjernice koje se iskazuju u obiteljskoj politici ostaloga austrijskog plemstva, pa se često odlučuju za životne partnere iz redova hrvatsko-ugarskoga plemstva. Auerspergi su tako na hrvatska područja jako utjecali ne samo kao zemljoposjednička gospoda, nego i kao njihova organska, biološka komponenta. Upravo na primjeru roda Auersperga može se, na jednoj strani, naglasiti utjecaj plemstva na politički, gospodarski i kulturni razvoj zemalja, a na drugoj strani, može se odrediti i nadnacionalna i povezujuća uloga plemstva, koja je dan-danas osobito aktualno pitanje u ujedinjenoj Europi.