Promatramo li jezik struke kao komunikacijsko sredstvo u konkretnom socijalnom kontekstu, otvara se pitanje postoji li stručnojezična frazeologija i metaforika, što je ona zapravo i javlja li se kao potreba ili prepreka u različitim vidovima komunikacije u struci. Cilj je ovog rada odgovoriti na ta i neka druga pitanja i tako potvrditi tezu o frazeologiji i metaforici kao univerzalnim značajkama jezikâ za posebne namjene. Kontrastivnom metodom analizirat će se izdvojeni primjeri frazeoloških i metaforičkih izraza iz medicine, ekonomije i prava na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku i utvrditi njihove funkcionalne, terminološke i socio-kulturalne sličnosti i razlike, pri čemu ove potonje često dovode do komunikacijskih smetnji (mis-communication) i samim time do neželjenih posljedica, posebice imajući na umu imperativ preciznosti i jednoznačnosti komunikacije u struci. Kod određenog broja jezikoslovaca javljaju se dvojbe glede metaforičnosti jezika struke dok kod praktičara (u prvom redu nastavnika i prevoditelja) nije uvijek dovoljno razvijena svijest o sveprisutnim frazemima i metaforama različitih kategorija kojima u jeziku struke treba posvetiti posebnu pozornost. U Hrvatskoj se mogu pronaći pojedinačni radovi, ali nedostaje sustavnih komparativnih (kvalitativnih i kvantitativnih) istraživanja stručnojezične metaforike koja bi potakla zajedničke projekte predmetnih i lingvističkih stručnjaka u interesu jednih i drugih.