Blagovijest je svetkovina utjelovljenja Spasitelja i Otkupitelja svijeta. Anđeo Gabrijel u Nazaretu je navijestio Djevici Mariji da će po Svetom Duhu začeti i roditi sina kojemu će nadjenuti ime Isus. Prema legendi kuću u kojoj je bilo Navještenje anđeli su, bojeći se da će je muslimani uništiti, 10. svibnja 1291. godine prenijeli kuću na Trsat u Rijeci. Odatle su kuću 10. prosinca 1294. prenijeli u Loreto gdje se i danas nalazi. Iako je Blagovijest u korizmi velika je svetkovina, a karakteriziraju je vjerski obredi, običaji, vjerske usmene lirske pjesme (molitve), pomaganje sirotinji i udovicama. Na Blagovijest djevojke i mladići u dobi od trinaest do šesnaest godina podvrgavali su se bolnom obredu tetoviranja križeva kako bi se spasili od turskih napasnika. Vjerske usmene lirske pjesme u suglasju su s Lukinim evanđeljem, a u nekim pjesmama opaža se utjecaj Jakovljeva protoevanđelja i pseudomatejeva evanđelja. Značajan broj navedenih i interpretiranih pjesama u radu ima antologijsku vrijednost. U nekim narodnim običajima opažaju se drevni pretkršćanski elementi. U radu se navodi četrdesetak primjera izvornih terenskih zapisa i Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Od navedenih kazivača mnogi nisu među živima.