U članku je uvodno obrađeno pitanje pravosudne reforme koju pokušava provesti konzervativna vlada izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Izrael nema ustav, nego ulogu ustava ima Deklaracija o neovisnosti i niz temeljnih zakona. To je jedan od razloga nejasnoća koje postoje po pitanju razgraničenja ovlasti zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Pred sudcima Vrhovnog suda širok je prostor za pravosudni aktivizam i zadiranje u područja koja su, po mišljenju aktualne parlamentarne većine, preduboko u sferi politike, ideologija i vrijednosnih shvaćanja o kojima valja odlučivati na izborima a ne u sudnicama. Pravosudnom reformom ovlasti sudaca Vrhovnog suda smanjile bi se u korist demokratski izabranih nositelja zakonodavne i izvršne vlasti, a smanjio bi se i njihov utjecaj na izbor budućih sudaca.