Epidemiološka slika ovisnosti o drogama u Republici Hrvatskoj ukazuje na potrebu poduzimanja učinkovitijih strategija u prevenciji pojave ovisnosti o drogama. Nedovoljna učinkovitost preventivnih aktivnosti koji se provode u osnovnim i srednjim školama poziva na osmišljavanje i implementaciju programa prevencije ovisnosti o drogama već u predškolskom razvojnom razdoblju djeteta. Sazrijevanje društvene svijesti o važnosti obitelji te istraživanja utjecaja roditelja na cjelokupni razvoj djece govore o neophodnosti uključivanja roditelja u predškolsku prevenciju ovisnosti o drogama. U našoj zemlji još uvijek nisu osmišljeni znanstveno utemeljeni programi predškolske prevencije ovisnosti o drogama. S obzirom na važnost ranog starta prevencije i uključivanja roditelja u realizaciju prevencije, opći cilj ovog istraživanja usmjeren je k prepoznavanju nekih temeljnih potreba i mogućnosti aktivnog sudjelovanja roditelja u prevenciji kako bi se definirao odgovarajući model suradnje s roditeljima u predškolskoj prevenciji ovisnosti o drogama. Polazeći sa stanovišta ekološke teorije, u provedenom istraživanju zanimale su nas interakcije između nekih značajki roditeljskog podsustava i ostalih mikrosustava u bližem okruženju roditelja. Specifični ciljeva istraživanja usmjereni su prema ispitivanju nekih temeljnih informacija roditelja o pojavi ovisnosti o drogama i njezinim posljedicama; ispitivanju mišljenja roditelja o potrebi predškolske prevencije ovisnosti; uočavanju mogućih navika konzumacije duhana, alkohola ili tableta kod roditelja kao mogućih prediktora zlouporabe droga; uočavanju preferiranih odgojnih postupaka roditelja te ispitivanju nekih relevantnih dimenzija obiteljskih odnosa. Cilj istraživanja usmjeren je također i prema ispitivanju razine ostvarenog partnerstva između roditelja i odgojitelja predškolske djece te prikupljanju podataka o izvorima i oblicima socijalne potpore uže društvene okoline koji su roditeljima dostupni, a kako bi se identificirala skupina roditelja koji primaju neke od oblika društvene potpore te kako bi se uočile potrebe i problemi s kojima se suočavaju roditelji u svakodnevnom životu. Istraživanje karakterizira kvantitativni istraživački pristup, a empirijski podatci prikupljeni su metodom anketiranja na prigodnom uzorku od 350 roditelja djece predškolske dobi koja pohađaju predškolske ustanove. Rezultati istraživanja ukazuju na određeni broj roditelja koji su nedovoljno informirani o drogama i štetnim posljedicama njihovog djelovanja, kao i na 40,6 % roditelja koji konzumiraju duhan, 23,1 % roditelja koji imaju nekog člana u užoj obitelji koji češće konzumira alkohol te na 13,1 % ispitanika koji konzumiraju duhan i istovremeno imaju pojavu alkoholizma u obitelji. Iako rezultati istraživanja pokazuju da većina roditelja izražava nepermisivne stavove u svezi pojave ovisnosti o drogama, pozitivne stavove glede potrebe prevencije pojave ovisnosti te negativne stavove o poduzetim aktivnostima službenih institucija zaduženih za smanjenje štete i potražnje droga, uočena je skupina roditelja koji imaju permisivne stavove u svezi s konzumacijom droga, negativne stavove o potrebi predškolske prevencije ovisnosti o drogama te permisivne stavove u svezi s legalizacijom marihuane. Ispitivanje dosadašnjeg sudjelovanja roditelja u aktivnostima prevencije pokazuju da je 0,3 % roditelja sudjelovalo u aktivnostima prevencije ovisnosti o drogama na razini predškolske ustanove, a svega 4,6 % roditelja je sudjelovalo u preventivnim aktivnostima koje su organizirane u lokalnoj zajednici. Rezultati pokazuju da bi se 73,1 % roditelja odazvalo na aktivnosti prevencije u predškolskoj ustanovi, a 58,9 % roditelja je izjavilo da bi sudjelovali u preventivnim aktivnostima na razini lokalne zajednice. Rezultati ispitivanja učestalosti i oblika realizacije partnerstva između roditelja i odgojitelja ukazuju na nedovoljnu nazočnost pojedinih oblika partnerstva. Temeljem istraživanja oblika i izvora društvene potpore te percepcije zadovoljstva primljenom potporom moguće je zaključiti da jednom dijelu roditelja treba kvalitetnija pomoć, posebice formalnog sustava potpore. Odgovori roditelja u svezi uporabe pojedinih odgojnih postupaka u situacijama neprihvatljivog ponašanja djece pokazuje da određeni broj roditelja reagira negativnim odgojnim postupcima te nekvalitetno komunicira s djecom. Uočena je također skupina od 24,9 % roditelja koji nisu uspjeli ostvariti vrlo bliske donose sa svojom djecom. Podatci o samoprocjeni osjećaja roditelja u obnašanju roditeljske uloge pokazuje kako određeni broj roditelja doživljava nesigurnost, zabrinutost ili nervozu u obnašanju roditeljske uloge. Navedeno govori o potrebi pružanja potpore roditeljima u razvoju vještina pozitivnog, djelotvornog i privrženog roditeljstva. Rezultati istraživanja koji se odnosi na obiteljsku koheziju i fleksibilnost pokazuju da je u nekim obiteljima ugroženo obiteljsko funkcioniranje, odnosno nedostaje obiteljske komunikacije, vremena za zajedničke aktivnosti te dominira donošenja odluka od strane jednog člana u obitelji. Ukupno 6,8 % roditelja žive u problematičnom susjedstvu. Kvalitetom života nisu zadovoljni niti nezadovoljni 18,6 % ispitanika, dok je 1,4 % ispitanika izjavilo da je nezadovoljno kvalitetom života. Temeljem dobivenih rezultata istaknuti su neki mogući rizični čimbenici pojave ovisnosti o drogama u individualnom, obiteljskom i društvenom kontekstu roditelja. Prijedlog modela suradnje s roditeljima u predškolskoj prevenciji ovisnosti o drogama polazi od iskazanih potreba i spremnosti roditelja na suradnju u području predškolske prevencije ovisnosti o drogama, kao i od identificiranih obilježja individualnog, obiteljskog i društvenog konteksta roditelja. Predloženi model, utemeljen na ekološkom pristupu i razvojno-humanističkoj paradigmi, sadrži opće i specifične ciljeve suradnje s roditeljima u predškolskoj prevenciji ovisnosti, kao i okvirne sadržaje i prijedloge indikatora evaluacije modela suradnje. Predloženi su također i oblici provedbe modela te načini uključivanja i zadržavanja roditelja u provedbi modela suradnje s roditeljima u predškolskoj prevenciji ovisnosti o drogama. Provedeno istraživanje otvara neka nova istraživačka pitanja u vezi s povezivanjem prevencijske teorije i prakse. Implementacija i evaluacija predloženog modela suradnje s roditeljima u predškolskoj prevenciji ovisnosti može doprinijeti definiranju hipoteza za buduća istraživanja problema prevencije ovisnosti o drogama. Epidemiološka slika ovisnosti o drogama u Republici Hrvatskoj ukazuje na potrebu poduzimanja učinkovitijih strategija u prevenciji pojave ovisnosti o drogama. Nedovoljna učinkovitost preventivnih aktivnosti koji se provode u osnovnim i srednjim školama poziva na osmišljavanje i implementaciju programa prevencije ovisnosti o drogama već u predškolskom razvojnom razdoblju djeteta. Sazrijevanje društvene svijesti o važnosti obitelji te istraživanja utjecaja roditelja na cjelokupni razvoj djece govore o neophodnosti uključivanja roditelja u predškolsku prevenciju ovisnosti o drogama. U našoj zemlji još uvijek nisu osmišljeni znanstveno utemeljeni programi predškolske prevencije ovisnosti o drogama. S obzirom na važnost ranog starta prevencije i uključivanja roditelja u realizaciju prevencije, opći cilj ovog istraživanja usmjeren je k prepoznavanju nekih temeljnih potreba i mogućnosti aktivnog sudjelovanja roditelja u prevenciji kako bi se definirao odgovarajući model suradnje s roditeljima u predškolskoj prevenciji ovisnosti o drogama. Polazeći sa stanovišta ekološke teorije, u provedenom istraživanju zanimale su nas interakcije između nekih značajki roditeljskog podsustava i ostalih mikrosustava u bližem okruženju roditelja. Specifični ciljeva istraživanja usmjereni su prema ispitivanju nekih temeljnih informacija roditelja o pojavi ovisnosti o drogama i njezinim posljedicama; ispitivanju mišljenja roditelja o potrebi predškolske prevencije ovisnosti; uočavanju mogućih navika konzumacije duhana, alkohola ili tableta kod roditelja kao mogućih prediktora zlouporabe droga; uočavanju preferiranih odgojnih postupaka roditelja te ispitivanju nekih relevantnih dimenzija obiteljskih odnosa. Cilj istraživanja usmjeren je također i prema ispitivanju razine ostvarenog partnerstva između roditelja i odgojitelja predškolske djece te prikupljanju podataka o izvorima i oblicima socijalne potpore uže društvene okoline koji su roditeljima dostupni, a kako bi se identificirala skupina roditelja koji primaju neke od oblika društvene potpore te kako bi se uočile potrebe i problemi s kojima se suočavaju roditelji u svakodnevnom životu. Istraživanje karakterizira kvantitativni istraživački pristup, a empirijski podatci prikupljeni su metodom anketiranja na prigodnom uzorku od 350 roditelja djece predškolske dobi koja pohađaju predškolske ustanove. Rezultati istraživanja ukazuju na određeni broj roditelja koji su nedovoljno informirani o drogama i štetnim posljedicama njihovog djelovanja, kao i na 40,6 % roditelja koji konzumiraju duhan, 23,1 % roditelja koji imaju nekog člana u užoj obitelji koji češće konzumira alkohol te na 13,1 % ispitanika koji konzumiraju duhan i istovremeno imaju pojavu alkoholizma u obitelji. Iako rezultati istraživanja pokazuju da većina roditelja izražava nepermisivne stavove u svezi pojave ovisnosti o drogama, pozitivne stavove glede potrebe prevencije pojave ovisnosti te negativne stavove o poduzetim aktivnostima službenih institucija zaduženih za smanjenje štete i potražnje droga, uočena je skupina roditelja koji imaju permisivne stavove u svezi s konzumacijom droga, negativne stavove o potrebi predškolske prevencije ovisnosti o drogama te permisivne stavove u svezi s legalizacijom marihuane. Ispitivanje dosadašnjeg sudjelovanja roditelja u aktivnostima prevencije pokazuju da je 0,3 % roditelja sudjelovalo u aktivnostima prevencije ovisnosti o drogama na razini predškolske ustanove, a svega 4,6 % roditelja je sudjelovalo u preventivnim