U radu je prikazano slovensko iskustvo s novim procesom širenja Europske unije (EU), vezano uz područje poljoprivrede. Postupak koji prethodi pridruživanju obuhvaća usklađivanje zakonodavstva, izgradnju institucija, prilagođavanje poljoprivredne politike, pregovore o pridruživanju te usklađivanje i restrukturiranje poljoprivrede i prehrambene industrije prema uvjetima na unutrašnjem tržištu EU. Razvoj poljoprivrede i poljoprivredna politika u Sloveniji znatno se razlikuje od stanja u EU. Stoga Slovenija mora provesti temeljitu reformu poljoprivredne politike, prvenstveno uvođenjem izravnih plaćanja i drugih komparativnih mehanizama Zajedničke poljoprivredne politike (Common Agricultural Policy, CAP). Reformi će pomoći novi Zakon o poljoprivredi kojim su osigurane pretpostavke za provedbu usporedive poljoprivredne politike. Ured za poljoprivredno tržište i razvoj sela ustanovljen je kao organizacija odgovorna za provedbu mjera predviđenih CAP-om. Tijekom procesa pregovaranja Slovenija je obavila dvogodišnje snimanje stanja zakonodavstva i dostavila svoja pregovaračka stajališta. U stajalištima je iskazana spremnost za usvajanje pravnog poretka EU (acquis), uz zahtjev za manjim trajnim ili privremenim odstupanjima od acquisa, te status jednak statusu današnjih zemalja članica kada je riječ o dodjeli proračunskih sredstava (posebno izravnih plaćanja). Reforme i proces pregovaranja bile su praćene agroekonomskim istraživanjima, uz usporednu analizu poljoprivrede i poljoprivredne politike, te su rađene procjene posljedica pridruživanja temeljene na modelima i stanju grane. Pridruživanje bi za slovensku poljoprivredu bilo povoljno tek kada bi, što je politički manje realno, Slovenija imala tretman jednak današnjim zemljama članicama i kada bi ostvarila jednaku razinu konkurentnosti poljoprivrede i prehrambene industrije.