Dojenje je prirodan način hranjenja novorođenčeta jer mu pruža sve neophodne hranjive tvari potrebne za odgovarajući rast i razvoj. Također, dojenje je osjetljivo razdoblje kada se stvara emocionalna i tjelesna veza između majke i djeteta, pružajući djetetu osjećaj sigurnosti, opuštenosti i nježnosti. U skladu s navedenim, posvećenost institucija i raznih udruga za podizanje društvene i zdravstvene svijesti te promicanje važnosti dojenja neprestano rastu. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci djetetovog života, što djetetu pruža brojne kratkoročne i dugoročne koristi. Kada se govori o koristima dojenja, naglasak se stavlja prvenstveno na dobrobit djeteta, dok bi potrebe dojilja trebale biti od jednake važnosti. Razdoblje laktacije i dojenja zahtijeva veći majčin energijski unos u usporedbi s razdobljem posljednjeg tromjesečja trudnoće kako bi se zadovoljile sve potrebe majke i djeteta za mikro- i makronutrijentima. Količina i sastav mlijeka, odnosno kvaliteta prehrane dojenčeta, dijelom ovisi o kvaliteti majčine prehrane, a dijelom o majčinim tjelesnim zalihama iz kojih se nadoknađuju hranjive tvari u slučaju nedovoljnog prehrambenog unosa. Kako bi se izbjegli negativni učinci laktacije i dojenja na prehrambeni i zdravstveni status majke u nadolazećim životnim razdobljima, presudno je posvetiti posebnu pozornost raznovrsnoj, uravnoteženoj i energijski zadovoljavajućoj prehrani. Iako je primarni cilj postići preporučeni unos svih esencijalnih hranjivih sastojaka prehranom, u slučajevima neuravnotežene prehrane, zdravstvenih problema ili prakticiranja restriktivne dijete, potrebna je primjena dodataka prehrani. Zbog povećanih bioloških potreba i utvrđenih deficita, u dodacima prehrani za trudnice često se mogu naći željezo, kalcij, cink, jod, folat te vitamini B12, C i D.