Cilj ovog istraživanja je odgovoriti na pitanje može li priljev imigranata utjecati na financijska tržišta. Kvalitativne analize deskriptivne statistike i državljanstva useljenika omogućile su nam da utvrdimo koja su najpoželjnija odredišta useljenika diljem europskih zemalja, ali i da se dobije slika zemalja iz kojih dolazi većina imigranata. Zatim, koristeći godišnje podatke u rasponu od 1998. do 2014. godine za 20 europskih zemalja, provedena je trostruka analiza kako bi se utvrdile komplementarne statističke veze između priljeva imigranata i nekoliko pokazatelja specifičnih za financijski sektor. Provedena analiza obuhvaća glavne komponente financijskog sektora, poglavito bankarski sektor, osiguranje, tržište kapitala i privatne mirovine. Prvo, primijenjen je korelacijski i kauzalni pristup, nadopunjen regresijskom analizom panel podataka s fiksnim učincima. Prema istraživanju svake zemlje ponaosob, informacije dobivene deskriptivnom statistikom, testom kauzalnosti i veličinom utjecaja fiksnih učinaka procijenjenih pomoću panel- regresijske analize, pokazuju da se Njemačka kao odredište jasno izdvaja među ostalim europskim zemljama. Ovo najtraženije odredište među europskim zemljama i drugo najpoželjnije u svijetu bilježi najizraženije i trajnije utjecaje broja imigranata na nekoliko značajki financijskog sektora. Sa stajališta financijskog sektora utvrđeno je da su specifične varijable bankarskog sektora na samom vrhu s najvećim utjecajem na priljev imigranata. Ovaj rezultat potvrđuje i ekonomsku intuiciju i praksu, jer imigranti imaju veću sklonost korištenju osnovnih bankarskih usluga nego ulaganja na tržište kapitala ili potpisivanja ugovora o osiguranju života i ne- života.