Cilj je clanka predstaviti motive geopolitickog uredenja Jugoistocne Europe s naglaskom na analizi odnosa izmedu Jugoslavije i Bugarske potkraj Drugoga svjetskog rata. U tom su kontekstu najprije identificirani meduratni interesi cetiriju ukljucenih strana: jugoslavensko i bugarsko komunisticko vodstvo te politicki predstavnici Sovjetskog Saveza i Ujedinjenoga Kraljevstva. U drugom dijelu autor opisuje razvoj ideje jugoslavensko-bugarskoga povezivanja nakon rata, najprije u razdoblju zblizavanja jugoslavenske i bugarske Komunisticke partije, a zatim i u vrijeme raskola u Informbirou te dramaticnoga zaokreta u njihovim odnosima. Autor osim raznih makrogeopolitickih vizija uocava i znacajne razlike u motivima na mikrogeopolitickoj razini. Suprotno od proklamirane ideje "juznoslavenskoga bratstva", Komunisticka partija Jugoslavije ideju povezivanja s Bugarskom percipirala je prije svega kao sredstvo za manevriranje u odnosima s Britanijom i Sovjetskim Savezom, dok je Bugarska komunisticka partija koncept (kon)federativnoga saveza s Jugoslavijom rabila viseslojno. U prvom je redu ta ideja predstavljala dio strategije rjesavanja makedonskoga pitanja, no savez s Jugoslavijom bio je i sredstvo zastite bugarskih teritorija u odnosima s Grckom, pa onda i sredstvo jacanja unutarnjega polozaja bugarskih komunista u procesu ucvrscivanja poslijeratne vlasti. Kljucne rijeci: Jugoistocna Europa, Jugoslavija, Bugarska, Drugi svjetski rat, Informbiro