Istraživanja su provedena na četiri farme, i obuhvatila su 1887 visoko plodnih krmača pasmine landras i jorkšir parenih s 24 nerasta danskog porijekla, ili 6324 uzastopna prašenja u razdoblju 2009. - 2011. U procjeni genetskih parametara konvencionalnih pasmina landrasa i jorkšira bilo je uključeno 3628 krmača koje su parene sa 48 nerasta, ili ukupno 12344 legala u istom razdoblju. Procijenjeni genetski parametri za veličinu legla pokazuju sličnu tendenciju i zakonitost čistih pasmina plotkinja koje proizvode 11-15 zalučene prasadi manje po krmači godišnje. Heritabilnost i ponovljivost, u oba tipa krmača, za broj živooprašene i mrtvooprašene prasadi, veličinu legla i broj prasadi u leglu 5.og dana nakon rođenja, kao i broj odbijene prasadi, su niskog koeficijenta nasljednosti, čija je vrijednost u granicama 0,08–0,10 za heritabilnost, i 0,15-0,19 za ponovljivost. Prema očekivanju, procijenjene vrijednosti ponovljivosti bile su znatno veće od heritabilnosti. Genetski parametri pokazuju da su reproduktivna svojstva niskog stupnja nasljednosti, bez obzira na nivo genetskog potencijala, tj selekcijskog diferencijala. Razlike između farmi, godina i sezona, tehnologija prehrane i menadžmenta pokazale su signifikantan utjecaj na ispitivana svojstva. Konvencionalne selekcije landrasa i jorkšira bile su najmanje mjesec dana mlađe, po masi lakše, imale su manje leglo i nižu dugovječnost. Dob i razvijenost plotkinje na ulazu u proizvodnju koja garantira kontinuiranu stabilnost proizvodnje i optimalan remont stada od signifikantnog su značenja. Korištenje novih tehnologija u oblasti prehrane krmača i optimiranju parametara kao što su relativna vlažnost zraka, brzina kretanja zraka, temperature i svjetlosti opravdano je jer znatno utječe na razvoj genoma životinje.