Povijest legislative vezane za sprječavanje pranja novca započela je kriminalizacijom sredstava proizašlih iz kaznenih djela povezanih s trgovanjem drogom. Nezakonit promet drogom veže se i uz druge kriminalne aktivnosti koje djeluju destabilizirajuće na gospodarstvo i sam razvoj društva. Brojne su se međunarodne organizacije uključile u borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma donošenjem međunarodnih sporazuma kojima se nastojalo regulirati predmetnu materiju. Najznačajniji doprinos u predmetnoj problematici dale su međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda, Europske unije, FATF-a, i MONEYVAL-a. Temelji pravne regulative postavljeni su donošenjem konvencija, dok je implementacijom direktiva u nacionalna zakonodavstva postignuta jednoobrazna primjena mjera u preveniranju pranja novca i financiranja terorizma. Budući da se pranje novca često provodi u međunarodnom okruženju, mjere koje se donose za njegovo sprečavanje nužno obuhvaćaju međunarodnu koordinaciju i suradnju. Iako je Europska unija postavila čvrsti regulatorni okvir, kao i strateške prioritete, nameće se stalna potreba praćenja i prilagođavanja propisa novim prijetnjama izazvanima aktivnostima pranja novca.