Višegodišnjim istraživanjem pećine Bobinac-Kozerina iznad Sinca došlo se do vrlo zanimljivih arheoloških nalaza. Čitave keramičke posude, ostaci gorenja u zadnjoj dvorani, te više komada dobro očuvanih drva naslaganih u srednjem dijelu pećine, od kojih je jedan komad izdubljen i izgleda da je korišten kao baklja, kao i vrlo dobro očuvani ulomci keramičkih posuda u prvoj dvorani i malom kanalu na dnu ove pećine. Čini se da su u Bobinac – Kozerinu ljudi ulazili višekratno, unoseći keramičke posude zasad nepoznatoga sadržaja, da su unutra palili vatru, boravili, unosili drvo (analize su pokazale da se radi o hrastu) i naravno baklje, te sagradili jedan kameni podest na samome kraju pećine. O višekratnoj upotrebi i to više ljudi, govore izlizanost stijena na nekoliko mjesta pogodnih za hvatanje pri prolasku u unutrašnjosti pećine kao i veća količina (pa i poprilično velikih) keramičkih posuda. O namjeni ove pećine u prapovijesti je postavljeno više mogućih hipoteza. Radi li se o svetom ili profanom prostoru, tj. da li je to bila neka vrsta svetišta ili opet zbjeg u nekoj neprilici? Svakako se nakon dosadašnjih obavljenih analiza može reći da se radi o nalazima iz srednjeg brončanog doba. Vrlo je zanimljivo da se radi o speleološkom objektu svega nešto preko kilometar (a u istom brdskom masivu) udaljenom od čuvenog srednjobrončanodobnog lokaliteta - pećine Bezdanjače pod Vatinovcem. Ipak, uz sva istraživanja i analize te znanstvene spoznaje priroda i namjena ovog nalazišta ostaju obavijene velom tajne već više od 3 tisućljeća.