U ovom radu se predstavlja model usmjeren na mjerenje intelektualnog kapitala kao potencijalnog znanja zemlje i primjenjuje se na Europsku uniju. Metoda se sastoji u aktiviranju troškova koji doprinose generiranju znanja. Kako bi se to učinilo, koristimo pokazatelje učinkovitosti izvedene iz sažetka varijabli strukturalnih, ljudskih i tehnoloških kapitala pomoću faktorske analize. Rezultati ove studije za EU25 2006. godine objašnjavaju zašto sjeverna Europa ima veći potencijal intelektualnog kapitala. Oni su produktivniji jer bolje primjenjuju i upravljaju novim tehnologijama. Istočne zemlje imaju jak potencijal ljudskog kapitala. U radu se zaključuje da, na konceptualnoj razini, te informacije treba iskoristiti za dizajniranje konvergencijskih politika i uravnotežene strategije razvoja kako bi se osigurao gospodarski rast.