U okviru suvremenih sistematizacija, fragmentacija i podjela u znanosti, prilagodba metodologije znanstvenog istraživanja nameće se kao imperativ u očuvanju geografske tradicije i izvornosti unutar interdisciplinarnog područja i prema komplementarnim znanstvenim disciplinama. Intenzivan društveni razvoj, napredna informatizacija i tehnologija te potrebe hrvatskog društva pokretački su faktori potencijalnog razvoja i etabliranja geografije na znanstvenoj, obrazovnoj i društvenoj razini. Preduvjeti suvremenog razvoja i napretka geografije u Hrvatskoj proizlaze iz jasno definiranih teorijskih načela struke i razvoja specifičnih metoda i tehnika rada (GIS analize, terenska istraživanja i kartiranja, tematska kartografija, prostorno modeliranje itd.) kojima bi se primarno kvantificirali sadržaji, procesi, veze i odnosi u geografskom prostoru. U radu se razmatra reorganizacija postojećih studijskih programa, predlaže osnivanje novih stručnih i nastavničkih studija te naglašava nužnost definiranja istraživačkih projekata, koji se, u skladu sa strateškim potrebama Hrvatske, izvode iz kompleksnih, sinteznih i intenzivnih geografskih istraživanja, a ne iz ekstenzivnih, tzv. znanstvenih ”hobističkih” aktivnosti.