Osim o logici i estetici, opus hrvatskog filozofa Marijana Petrasa (1912.-2004.) obuhvaća i zapise o odgoju, kulturi i tehnici. Svoja promišljanja o tim trima disciplinama Petras je zabilježio u sljedećih šest članaka: »Funkcija uzgajanja u aspektu teorije i prakse« (1936.), »Kultura i odgoj« (1940.), »Filozofija u srednjoj školi« (1941./1942.), »Problematika pedagogičke psihologije« (1943.), »Gradivo i oblici odgojne nastave« (1944.) te »Odgoj i tehnika« (1962.). U svih tih šest spomenutih članaka zastupljena su Petrasova očitovanja o odgoju. Ona su redovito obilježena potragom za biti odgoja, potragom za biti odgojne funkcije i fenomeno- loškim propitivanjem utemeljenosti pedagogije kao samostalne znanosti. Stavove o kulturi Petras je pak izložio u trima člancima: u članku »Kultura i odgoj«, u članku »Funkcija uzgajanja u aspektu teorije i prakse« i u članku »Odgoj i tehnika«. U njima je kulturu sagledavao u njezinu odnosu prema odgoju, tehnici i filozofiji, pri čemu je zaključio da je za uspostavu kulture najvažnija filozofija. Promišljanja o tehnici Petras je objavio u članku »Odgoj i tehnika«. U njemu je pisao o pozitivnim i negativnim učincima tehnike na pojedinca, društvo i prirodu. Te učinke pritom je, jer se zalagao za što humaniji pristup tehnici, sagledavao iz etičke i odgojno-obrazovne perspektive. Dakle, Petras nije bio samo logičar i estetičar. Zbog sadržaja i naravi stavova koje je izložio o odgoju, kulturi i tehnici, opravdano je zaključiti da je bio i filozof odgoja, filozof kulture te filozof tehnike.