Istraživanja genetičara u Hrvatskoj, posebice profesora Jurića i Primorca, pokazala su da je današnja hrvatska populacija genetički 50% nasljednica izvornog stanovništa (haploidna grupa I “Croatian”), 25% slavenskog (R1A “Slavic”) i 25% “ostalog” gdje je najprominentnija grupa “Basque” (R1B). Što to nači za istraživanja na području hrvatske humanistike i društvenih znanosti?Ne mnogo, jer prirodni geni ne igraju osobitu ulogu u formiranju glavnih duhovnih markera – jezika i kulture. Ipak postoji prostor za dobro smišljene zajedničke pothvate, no za njih nam treba prvo i prvo međusobno razumijevanje i tolerancija. Kako je lijepo napisao oko 1650. Blaise Pascal, ljudi posjeduju ili l’esprit de finesse (humanizam) ili l’esprit de géometrie (prirodne znanosti) i ti se “duhovi” teško sporazumijevaju. Srećom, pojedinaca koji posjeduju oba bilo je tijekom povijest, od Aristotela do Einsteina, a sam Pascal je sjajan primjer takva svestrana uma.