Nakon završetka Prvoga svjetskog rata grobovi vojnika triju vojski koji su se u Prvom svjetskom ratu borili jedni protiv drugih – srpske, crnogorske i austrougarske – postaju ratni memorijali novonastale Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Jugoslavije). Briga države o tim vojničkim grobovima u stalnom je sukobu želja i potreba s jedne strane te financijskih mogućnosti s druge. Stoga je postojao i nejednak odnos prema tim grobovima. Ipak, država uređuje znatan broj groblja i podiže spomen-kosturnice. U dijelu tih spomen-kosturnica zajednički su položena tijela srpskih i austrougarskih vojnika. Nakon Drugoga svjetskog rata, grobovi, groblja i kosturnice iz Prvoga svjetskog rata padaju u drugi plan. S raspadom Jugoslavije dolazi i nova faza njihova života – kada se ovi vojnici ponovo odvajaju, a o njima brigu vode nove države nastale raspadom bivše Jugoslavije.