Iako Nigerija ima najveće gospodarstvo u Africi, u posljednje vrijeme bila je opterećena raznim problemima, što je dovelo do ekonomske recesije. Prevelika ovisnost o stranim proizvodima, aktivnosti militanata i naftovodnih vandala u delti Nigera, loše ekonomsko planiranje i odgođeno potpisivanje proračuna neka su od pitanja koja se pripisuju padu u recesiju. Međutim, neki su ekonomisti sugerirali da nigerijsko gospodarstvo ima potencijal porasta nakon recesije i identificirali su priljev stranih izravnih ulaganja kao jedan od ključnih faktora koji će pridonijeti rastu. S druge strane, čini se da su medijski izvještaji o recesiji u Nigeriji izazvali pomiješane reakcije javnosti koja brine o svom svakodnevnom kruhu. Potencijalni investitori, domaći i strani, također nisu izostavljeni u izražavanju nesigurnosti. Budući da se oslanja-ju na medije da će pružiti informacije o stanju nigerijskog gospodarstva, moć medija u stvaranju ili ometanju vladinog poticanja izravnih stranih ulaganja ne može se podcijeniti. Moć medija, za koje se čini da mogu odrediti ili konstruirati položaj i percepciju pojedinaca/organizacije nakon toga, može se povezati s teorijom društvenog konstrukcionizma. Društveni konstrukcionizam sugerira da mediji imaju sposobnost selektivne reprodukcije i konstruiranja stvarnosti svake situacije - u ovom slučaju, recesije u Nigeriji. Međutim, također se priznaje da se o značenjima koja nude mediji mogu pregovarati ili odbaciti oni kojima su upućena. Ova studija istražuje sposobnost medijske konstrukcije gospodarske recesije Nigerije da utječe na priljev izravnih stranih ulaganja.