U prvom dijelu rada opisuju se i problematiziraju pojmovi tradicionalnoga, modernoga i postmodernog društva koje sociologija rabi kao najopćenitije teorijske konstrukte, a kojima se identificiraju i razumijevaju suvremeni društveni procesi. Premda je teorija modernizacije bremenita mnogim problemima, ona može pomoći kako lakšem opisu pojedinog društva, tako i prepoznavanju onih čimbenika koji se pojavljuju kao prepreka očekivanome razvoju. Tome posebno pridonosi istraživanje dominantnih vrednota određenog društva. U drugom se dijelu rada opisuje aktualno stanje hrvatskoga društva. Problemi hrvatskog razvoja povezani su kako s nasljeđem tzv. devijantne modernizacije za vrijeme komunističkog razdoblja, tako i s poteškoćama kompletne društveno-ekonomske preobrazbe posljednjih deset godina. Istraživanje vrednota svjedoči o tim problemima te se ovdje posebno analiziraju pitanja iz Europskog istraživanja vrednota 1999., provedenoga u Hrvatskoj, a koja govore o niskom povjerenju u druge ljude, niskom povjerenju u temeljne društvene institucije (izuzev zadovoljavajuće razine povjerenja u autoritarne institucije), ambivalentnim stavovima o regulaciji u gospodarskom području te pitanja koja govore o velikoj proširenosti pojedinih oblika ponašanja, kao što su utaja poreza, mito i sl. Interpretacija ovih pitanja povezuje se i s podacima iz drugih istraživanja provedenih u Hrvatskoj, pri čemu se posebna pozornost posvećuje problemima odnosa spram vlasništva i poduzetništva, a u svijetlu negativnih i moralno problematičnih iskustva s pretvorbom i privatizacijom. Također se napominje da je mnoge odgovore iz područja moralnih preferenci teško normativno interpretirati, ukoliko se zanemari činjenica da mnogi odgovori reflektiraju proturječno tranzicijsko iskustvo. U zaključnim se razmišljanjima ponovno postavlja pitanja vrednovanja sadašnjih društvenih procesa. Ovdje se, sukladno mogućnostima sociologijskoga pristupa, kao mjerilo uzima moderan razvoj kakvog nalazimo u razvijenim dijelovima svijeta i po čijoj mjeri svijet postaje globalan, te se dodatno argumentira teza o tome da je Hrvatskoj moderan razvoj nužno potreban, a da se ona suočava s velikim problemima takvoga razvoja. Zbog toga se naglašuje potreba daljnjeg istraživanja mogućnosti smanjenja izrazito visokog stupnja politizacije hrvatskoga društva i promocije nekih ključnih modernih vrednota kao što su legitimacija vlasništva i uspjeha te afirmacija profesionalizma.