Brojnost i snaga hrvatskih gerilskih skupina nastalih u BiH posljedica su zločina što su ih komunistički partizani počinili nad tamošnjim Hrvatima pred kraj Drugoga svjetskog rata i nakon njegova završetka. Utjecala je i napetost između jugoslavenskih vlasti i Zapada te glasine i najave novoga rata. Ipak, samo dio gerilaca imao je političke i vojne ciljeve, dok se veći dio borio za goli život. Neki su strahovali zbog uloge koju su imali u ratu, a većina zbog vrlo okrutnoga odnosa vlasti prema zarobljenicima. Represivne akcije komunističke vlasti protiv gerilaca zahvatile su i znatan dio hrvatskoga naroda u BiH. Teror nad tamošnjim hrvatskim stanovništvom nastavljen je godinama nakon rata. Oružani otpor slomljen je nakon šest godina očajničke borbe, ali je pritajeni otpor ostao do kraja komunističkog režima.