U prvome dijelu rada istražuje se odnos između grkokatoličke crkve i provođenja agrarne reforme u sjevernoj Hrvatskoj. Istaknuta je uloga pojedinih crkvenih dostojanstvenika kao političara u provođenju agrarne reforme, te su navedeni njihovi stavovi. U drugom dijelu rada prikazuje se na koji se način agrarna reforma provodila na posjedima Šid, Pribić, Tkalec, Preseka i Glogovnica, koje su posjedovali grkokatolička Križevačka biskupija i Kaptol. Autori su na temelju izvorne arhivske građe pratili promjene koje su se događale na tim posjedima te kako su na odluke centralnih državnih institucija za provođenje agrarne reforme reagirali zainteresirani, s jedne strane kupci i općinska poglavarstva na kojima se provodila agrarna reforma, a s druge strane veleposjednik Grkokatolička biskupija u Križevcima. Autori su u radu nastojali dokazati da je Grkokatolička biskupija tijekom agrarne reforme izgubila posjede što je utjecalo na njezino daljnje djelovanje.