Ovaj članak predstavlja dio doktorskog rada koji se fokusira na njemačku recepciju djela Messa da Requiem Giuseppea Verdija. Korpus teksta sadrži 320 tekstova iz njemačkih novina i glazbenih časopisa u razdoblju prvih nastupa u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj (1874-1878). S obzirom na to da su autori uglavnom nepoznati, a korpus se sastoji od heterogenih tekstova, u radu se predlažu dva načina olakšavanja historiografskoga rada. Prva je ideja analizirati metapodatke kako bi se upoznali sa strukturama korpusa, što je ilustrirano pregledom relevantnih publikacija i njihovih različitih geografskih područja. Druga ideja temelji se na semantičkim subjektima u tekstovima, kao što su osobe, mjesta, skladbe i izvedbe, a naziva se »horizontalno čitanje«, svrha kojeg je okupiti sve kontekste jedne zajedničke referentne točke u svim tekstovima (npr. početak skladbe) i usporediti ih jedne s drugima kako bi se upoznali s mogućim aspektima recepcije, kao i s općim tendencijama ili individualnim interpretacijama. To je prikazano kroz dva dijela, Mors stupebit iz Dies irae, te Requiem aeternam s početka Messa da Requiem. Ovi dijelovi bili su sagledani vrlo različito: dok je kritičare zaprepastio Mors stupebit, Requiem aeternam je, čini se, savršeno pogodio utješnu notu za kojom je njemačka glazbena estetika žudila. Oba pristupa podržavaju izradu povijesne naracije i dovoljno su fleksibilna da ih se prilagodi bilo kojoj definiranoj točki podataka.