Sadržaji iz povijesti umjetnosti u hrvatskim su gimnazijama prvotno bili predviđeni u sklopu predmeta Crtanje, a zatim su se sredinom 20. stoljeća našli u predmetnoj simbiozi sa sadržajima iz povijesti. Od 1960. Likovna umjetnost zajedno s Muzičkom umjetnosti ravnopravna je sastavnica predmeta Umjetnost, a od 1994. kao predmet u gimnazijama i formalno se posve osamostaljuje. Posljednja obrazovna reforma iznjedrila je novi predmetni kurikul 2019. kojim je predmet temeljito reorganiziran i približen suvremenim obrazovnim načelima. U pogledu strukovnih škola, tijekom sedmoga desetljeća 20. stoljeća izrazito veliki broj nastavnih programa imao je implementirane sadržaje iz likovne umjetnosti unutar predmeta Hrvatskosrpski jezik i književnost s osnovama estetskog obrazovanja, a koji su u kasnijim programima tijekom 1990-ih u većini škola posve izostavljeni, što se ponovilo i u najnovijim obrazovnim dokumentima nastalima u zadnjih nekoliko godina. Cilj je ovoga rada, kroz analizu nastavnih programa gimnazija i strukovnih škola u Hrvatskoj u periodu od sredine 20. stoljeća pa do danas, tematizirati položaj i specifičnosti predmeta Likovna umjetnost, odnosno sadržaja iz područja likovnih umjetnosti (povijesti umjetnosti) te promjene koje je predmet prošao tijekom raznih obrazovnih reformi.