Svrha ovog rada je ispitati odnos između bilance tekućeg računa i njenih determinanti za uzorak od 9 zemalja jugoistočne Europe (Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Moldavija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Albanija) tijekom razdoblja od 2000. do 2015. godine. Nakon što smo ustanovili postojanje panel kointegracije u uzorku, procjenjujemo jednadžbe kointegracije pomoću FMOLS i DOLS procjenitelja. Rezultati pokazuju da realna efektivna aprecijacija tečaja negativno utječe na tekući račun, dok neto priljev inozemnih izravnih ulaganja ima pozitivan utjecaj, kao i privatne doznake. Istraživanje je također potvrdilo da je deficit na tekućem računu u zemljama SEE postojan. Rezultati ukazuju da bi se strukturne promjene u zemljama SEE trebale provesti kako bi se smanjio CA deficit. Također, aprecijaciju domaće valute treba izbjegavati, jer to dovodi do povećanja CA deficita.