Opisuje se pregled bioetičkih perspektiva postpartalnog razdoblja kod žena i roditeljstvo kao najčešći oblik generativnosti,motivi koji potiču na roditeljstvo te posljedice koje mogu nastati ukoliko se ne zadovolje ljudski i profesionalni čimbenici tijekom postpartalnog razdoblja. Opisuje se i prilagodba na razdoblje majčinstva. Glavni je cilj rada opisati bioetičke perspektive medicinskih sestara koje rade sa ženama u postpartalnom razdoblju, ključne čimbenike tog fenomena i kakav utjecaj na to mogu imati medicinske sestre kao članovi u interdisciplinarnom zdravstvenom timu. Rad je podijeljen na pet dijelova. Prvi je uvod u kojem su ukratko opisani čimbenici odluke o roditeljstvu. Drugi dio sadržava gledišta i odrednice suvremene kulture na roditeljstvo te objašnjenja i najčešće proturječnosti kod majčinstva u postpartalnom razdoblju. Treći dio govori o moralnim dimenzijama prakse medicinskih sestara s naglaskom na empatijsku kategoriju i etiku kao temeljna polazišta struke. Poseban naglasak stavljen je na problematiku razvoja društva i zajednice i kako isto utječe na promjene i generiranje novih spoznaja u bioetičkom pristupu, posebice u obiteljskom sestrinstvu. Četvrti dio objašnjava aspekte izostanaka humanih i etičkih zahtjeva koji mogu imati posljedice na razvoj djeteta, interakcijski odnos privrženosti majke i djeteta te narušenost obiteljskih odnosa. Peti dio uključuje opis prijedloga implementacija budućih rješenja.