Cilj istraživanja: Istražiti osnovne karakteristike trudnica prijevremeno rođene djece koju uključuju dob majke, pridružene bolesti prije i tijekom trudnoće, broj ranijih poroda te provođenje prenatalne skrbi. Nacrt studije: Retrospektivna studija Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 62 majke prijevremeno rođene djece u Klinici za ženske bolesti i porode Petrova, hospitalizirane u razdoblju od 1.10.2016. do 31.03.2017. Podaci su prikupljani retrospektivno iz medicinske dokumentacije i baze podataka informatičkog bolničkog sustava. Podatci su grupirani u 3 skupine: Skupinu 1 čine podaci vezani uz majku, skupinu 2 podaci vezanu uz dijete te skupinu 3. podaci vezani uz porod. Rezultati: Prosječna dob trudnica koje su rađale prijevremeno je 28.2 godina. Kao statistički značajan pokazatelj prijevremenog poroda pokazao se intrauterini zastoj u rastu (p = 0.009), dok ostali čimbenici rizika nisu imali značajniji utjecaj. Najveći broj prijevremenih porođaja bio je od 28.-32.tjedana gestacije, ukupno 33 (53.2 %), a najmanji broj od 34.-37. tjedna gestacije (6.5 %). Ukupno 40.3 % prije rođene djece imalo je Apgar u 1.minuti veći od 7, a 22.6 % je imalo i apgar u petoj minuti veći od 7. Zaključak: Dob majke, graviditet, bračni status, zaposlenost kao ni stručna sprema nemaju utjecaj na prijevremeni porod. Intrauterini zastoj u rastu je značajan predskazatelj prijevremenog poroda. Najveći broj prijevremenih poroda je između 28. i 32. tjedna gestacijske dobi. Više od polovice prijevremenih poroda se dovrši carskim rezom. Polovica prijevremeno rođene djece ima Apgar u prvoj minuti iznad 7 a u petoj minuti četvrtina.