U članku se ispituju neuljudni fenomeni i strategije neuljudnosti u žanru komentara na mrežne novinske članke. Analiza se oslanja na čitateljske percepcije neuljudnosti. Komentari (668) koji su predmet analize iz dvaju su dnevnika: hrvatskog Jutarnjeg lista i srpskih Večernjih novosti, a izazvala su ih četiri članka s politčkim temama, dva iz JL-a i dva iz VN-a, objavljena u prosincu 2016. Analiza se temelji na procjenama četvero mlađih čitatelja koji sami nisu sudjelovali u raspravama na mreži. Klasifikacija i analiza iskaza koji su oni interpretirali kao neuljudne temelji se na Culpeperovoj (2011a) taksonomiji obrazaca i „okidača“ neuljudnosti, te neuljudnih formula. Najveći prostor daje se iskazima i jezičnim sredstvima koje je troje ili četvero čitatelja ocijenilo neuljudnima, a pritom je cilj utvrđivanje fenomena koji se redovito ocjenjuju neuljudnima. Među iskazima koje je većina čitatelja interpretirala kao neuljudne, najviše su zastupljene konvencionalne neuljudne formule s izrazima iz domena seksa i mentalnog zdravlja, te izrazi povezani s traumatičnim povijesnim iskustvima. Kod fenomena ocijenjenih neuljudnima dominiraju psovke, izrazi iz semantičke domene skatologije, izrazi kojima su u podlozi metafore s izvornom domenom životinja, te modificirana osobna i vlastita imena kada su rezultat preinake stopljenice s pogrdnim značenjem ili izrazito negativnim konotacijama. Analiza je pokazala da postoji jasna veza između izraza koji se interpretiraju kao neuljudni i diskurzivne izgradnje identiteta, odnosno utvrđivanja granice između „nas“ i „njih“: u materijalu su česti izrazito negativni, čak i stigmatizirajući opisi onih koji se svrstavaju u (nacionalno ili etnički) „druge“.