Kada diskutiramo o načinu provedbe i upravljanju procesima, diplomaciju shvaćamo kao organizaciju koja omogućuje provođenje vanjskopolitičke djelatnosti. Medu tim procesima izdvajaju se informacijsko-komunikacijski, koji putem vanjskopolitičkih informacija omogućavaju dobivanje, selekciju, obradu i pripremu odgovarajućih podloga za nositelje vanjskopolitičkog odlučivanja. Ti procesi su dvosmjerni i pokazuju se u stalnom instruiranju diplomatske mreže i njenog izvještavanja centrali. Struktura te komunikacije je dvojne prirode i obuhvaća unutarnju i vanjsku razinu, i u velikoj je mjeri ovisna o strukturi diplomatske sredine. Sa stajališta diplomacije kao zanimanja, najzahtjevnija je komunikacija s predstavničkom mrežom, koja se provodi u obliku depeša. Stil diplomatske komunikacije proizlazi iz općih karakteristika dobrog stila i prilagođen je posebnim područjima diplomacije kao djelatnosti (posebno suhoparnost, jezgrovitost, parcijalnost i kontinuiranost komunikacije).