Barbansko-rakljanski feud bio je smješten u jugoistocnom dijelu Istre, a u novom se vijeku nalazio u vlasništvu stare venecijanske obitelji Loredan, sve do propasti Mletacke Republike, nakon cega dolazi pod francusku i austrijsku upravu. To su podrucje proucavali mnogobrojni strucnjaci, medu ostalima Giacomo Filippo Tomasini, Prospero Petronio, Camillo De Franceschi, Blanka Vucetic, Mirko Zjacic, Mijo Mirkovic, Danilo Klen, Dragutin Nežic, Marijan Bartolic i Ivan Grah te Miroslav Bertoša. U sklopu posebnog projekta posljednjih se desetak godina njime bavi Slaven Bertoša, koji posebice proucava ostavštinu nekadašnjeg barbanskog nacelnika Josipa Antuna Batela (Barban, 1827. – Barban, 1889.), samoukog povjesnicara koji je u rodnom mjestu proveo citav život i obnašao dužnosti placenog orguljaša zborne crkve, opcinskog aktuara i blagajnika, kancelara zborne crkve, a potom i opcinskog nacelnika. Proucavao je i prepisivao spise i knjige tamošnjeg opcinskog arhiva, te je tako prikupio opsežnu gradu i poceo pisati Barbansko-rakljanske anale. Bio je suradnik istarskog povjesnicara Pietra Kandlera, arheologa i povjesnicara Tomasa Lucianija, te hrvatskog povjesnicara, književnika i politicara Ivana Kukuljevica Sakcinskog, a objavljivao je u casopisu La Provincia dell’Istria i podlistku Naše sloge. Zahvaljujuci Batelu, u prijepisu su se sacuvali mnogi znameniti spisi iz nekadašnjeg opcinskog arhiva koji je izgorio, kao i iz crkvenog arhiva u Barbanu. Njegovu je ostavštinu dobio svecenik Luka Kirac, koji ga je i osobno poznavao. U doba fašizma prenio ju je potajno u Zagreb, gdje je pohranjena u Arhivu HAZU, a tamo se i danas nalazi. U Batelovoj se ostavštini nalazi i popis barbanskih bilježnika za razdoblje od 1502. do 1811. Pisan je citljivo, kurzivnom humanistikom tog vremena. Imena u popisu poredana su kronološkim redoslijedom, s time da su neka ostala nenumerirana, jer su naknadno ubacena. Ukupno je zabilježeno 81 ime. Na primjeru popisa barbanskih notara u novom vijeku mogu se uociti i proucavati mnogobrojne karakteristike dokumenata te vrste, poput imena i prezimena, provenijencije (što je važno za analizu postojecih migracija), titule i kratice. Stoga ovakva grada, kao povijesno vrelo, ima vrlo veliku vrijednost i dodatno nadopunjuje spoznaje o ovom zanimljivom podrucju.